Menú

Domingo 16 de mayo 2021

A las 7 a.m. me levanté y andaba preparándole chocolate a mi hija cuando de repente sonó mi celular. Era mi hermana. Me dijo que fuera a ayudarla a matar las gallinas en casa de mi mamá y me dijo que mi mamá no iba a poder ir, porque anoche se cayó cuando salió a ver a mi hermano que andaba tomando. Entonces apenas tomó su chocolate mi hija, me fui en la casa de mi mamá para ver cómo estaba. Cuando llegué, mi mamá estaba sentada junto a mi hermana que estaba desplumando el pollo. Tenía vendado su brazo hasta la muñeca pues, al parecer, se la torció. Por esta razón mi mamá no pudo ir a ayudar en casa de mi tía. Apenas terminamos de cortar el pollo me fui sola con mi hermanita. Cuando llegamos no había nadie. Sólo estaban mis dos tías torteando. Mi tía preparó caldo de hígado de cerdo. Después de comer nos sentamos un buen rato mientras que los señores estaban haciendo los cantos de la novena. De repente, se empezó a nublar y como casi diarios así se nubla y no llueve, pues no pensamos que hoy sí fuera a llover. Al poco rato que se nubló empezó a llover y muy fuerte, rápido se inundaron las calles. Lo bueno que antes había yo llevado el nixtamal y teníamos masa, así que mientras llovía nos pusimos a preparar los kibis de molleja. Después de comer los kibis nos pusimos a tortear porque se necesita tortilla para la novena. Hasta hoy supe que los maestros cantores cobran por cada novena que hacen. Hasta hace poco yo sabía que no se les pagaba y que con sólo darles de la comida ya estaban más que bien pagados, pero al parecer ya cobran. Comentan que piden de a 500 pesos por cada uno y que una sola persona no puede cantar, que tienen que ser mínimo tres o cuatro los maestros cantores.
Uk p’éel u yorail tun ka ajen, tan tun in maan in mak’ant u yuk’u chukwa in chan paalil, chen ka tin wu’uyajé táan in t’áanal tin celular. Leti’ tun in kiik ku t’áan xano táan u ya’alik ka bin xi’iken in want u yutskins e kaaxo te’ tun tu najil in na’tsilo, je’elo’ ka xan tu ya’alaj tene’ lub bin in na’tsilo, ma’ tun bin túun beytal u bin te’ yiknal u lak’ tsilo, o’niajak bin luubi, tumen jok’ u yil in lak’tsil ku maan u kaltal bin. Je’elo’ chen p’elak u ts’o’okol u yuk’ik u chukwa in chan paalile kaj binen in wil in na’tsilo, yo’osal in wilik bix yanil, je’elo’ kaj k’uchene chen kulukbal te’ tux ku t’úut’ kaax in lak’tsilo. U to’omaj tun u k’ab tak te’ tu kúukó, u ya’liké chen bin u kal u k’ab tu sayaj, ba’ale’ mix táan bin u beytal u bin tu najil u lak’ te’ tusbeliló, p’elak u ts’o’okol túun ik t’úutko’on e kaaxó, ka túun binen chen ten yéetel in wíits’in te’ yiknal u lak’tsiló. Ka túun k’ucho’one’ mix máak yani chen ka’atul u lak’tsil in na’tsil yaanó, je’elo’ tu chako’ob túun táaman yéetel u ja’il, je’elo’ ka túun pak’achnajo’on ka tun xan ts’o’ok ik janalo’one’ ka jan kulajo’on, e túun e nukuch máako’obo’ ti’ ku payalchitko’ob e novenaó. Jach ma’ sáame’e ka jop u nokoytal, ba’ale’ bey u nokoytal sáansamalo chen ba’ale’ ma’ un k’áaxal le ja’o, la’tene’ ma’ tik tukultaj wa je’ u k’aaxal e ja’ bejla’a. Je’elo’ jach ma’ xanchajé ka chun u k’áaxal ja’ ts’o’okolé jach maan k’a’am uchik u k’áaxal, seblakil uchik u búulul e bejo’obo’, chen u yutsile ts’o’ok u bisk’ajal e juch’o, yanto’on sakan, ka túun jupo’on mak’ant túun e choochi waj kex táan u k’áaxal le ja’o. Ka xan ts’o’ok ik jantik le to’obi wajó ka jupo’on pak’ach tumen yan u k’abetil waj u tia’al le novena kun uchul yéetel le janaló. Tak bejlae’ tin wojeltajé e bine máako’ob ku máano’ob u beto’ob e novenasó ku ya’ako’ob bin ka bo’otako’ob, kachile chen yéetel e janal ku bisil ti’obo’ leti’ u bo’olal bey e payalchi’ ku meetko’obo’, mixtáan u bo’otalo’ob, bejla’a wa ma’ u bo’otalo’obe’ ma’ ki’imak u yóolo’obí. A 500 bin ku ts’abal ti’ juntul, ts’o’oke’ mix chen juntul ka u bet e meyajo k’abet tak óoxtulo’ob wa kantúulo’ob, yo’olal u betkob u k’aayil le novenaó.

Más días