Menú

Jueves 18 de marzo 2021

Esta mañana amaneció despejado, no se veía si iba a llover. Unos vecinos de Xocén mataron cochino para hacer el relleno negro, ya que tienen la costumbre de que cada año hacen comida para el día de San José que es mañana. Mi suegra me cuenta que cada año llueve bien fuerte y con truenos por el día de San José y que nunca falla, siempre llueve ese día. Pero lo que pasó es que la lluvia se adelantó para hoy y no se esperó hasta mañana, que es, según, cuando tiene que llover. De repente, en esta tardecita se nubló y vinieron fuertes vientos y truenos. No tardó cuando empezó a llover muy fuerte y enseguida se fue la luz, estuvo yendo y regresando tres veces, hasta que se fue definitivamente. Regresó la corriente ya por la noche cuando los truenos y la lluvia cesaron. Pasaron a vocear ya en la noche a todos los usuarios de agua potable que ya pueden pasar a buscar su recibo del bimestre; les dijeron que tienen quince días para pasar a buscarlo. Y también les informaron a todas las mamás que tengan hijos que cursen la secundaria que vayan a una reunión mañana en la escuela a las 8 a.m. De igual manera se les avisó a los adultos mayores que mañana es su día de pago a las 9 a.m.
Te’ jatskab k’iina’ kaj sáaslaje jach jank’alem e ka’anó mix tin ts’aik wa yan u k’axal ja’. Yan e máakob te’ way kaj Xocené yan bin u betkob u janlil u noj k’inil e San Josejó, je’elo’ tu kinso’ob k’éek’en u tia’al u metko’ob box janalil tia’al sáamal. Leti’obe’ suka’an bin ti’ob u mak’antkob u janlil e noj k’iin ti’ junp’éel ja’abo’ lete’ je’en bix tun e sáamalo. In x-ka na’tsile táan u tsikbatik xan ti’ tene’ jach ti’ junp’éel ja’abe’ suka’an bin yan u k’axal xan u k’amkach ja’il u noj k’inil e San Josejó. Ba’ale’ e tune bejla’ake’ x-ché k’áax le ja’o tumen beyo’ sáamal kach u k’iinil ba’ale’ x-ché k’áaxi ma’ tun tu pa’ataj sáamalí. Chen tun ka tin wilaj e te chan okan k’iina u nokoy chajá jach seblakil yéetel u chichich ik’il ts’o’oke tan u jopbal u chakil, je’elo’ jach ma’ xanchaje’ ka k’áaxi ts’o’oke’ ka jo’op u betik u bin lalan sutuk e sáasiló, óoxten tu betaj la’ ka jach bini. Ts’okan tun u jach yak’abtal kaj máan u k’axal e ja’o yéetel u lélem u chakiló ka xan ka’ ustlaj e sáasiló. Te’ xan ak’abá máan xan a’albil ti’ tu lakal bin máako’ob ka manak u ch’aob u recibo’il ja’ u tia’al ka’ap’éel winal, ts’ab tun ti’ob xan ka’ap’éel p’isi k’iin u tia’al u laj ch’ako’ob. A’lab xan ti’ tu lakal kóolelo’ob yan u paalalo’ob ku xook te’ secundarió ka bin jok’ko’ob ti’ junp’éel reunión sáamal yok’ bolon u yorail, yéetel sáamal bin xan u bo’otal e nukuch máako’obo’ waxak u yorail.

Más días