Menú

Jueves 9 de julio 2020

Hoy, después de desayunar mi chocolate, viajé a Valladolid. En el centro de Xocén, me di cuenta de lo bonito y limpio que se ven los alrededores del parque, el patio del centro de salud, la biblioteca, el patio de la iglesia, el cementerio, el campo de la secundaria y las calles donde están las banquetas. Se ve muy bien todo, ojalá se pudiera mantener así siempre de limpio mi pueblito de Xocén. Viajé a Valladolid a la casa de empeños a pagar el interés de mi alhaja. Como ya tiene tiempo que no empeñaba y también por la contingencia, el primer pago fue a la semana, pero me dieron tres meses para pagar el próximo interés. En la casa de empeño había mucha precaución y cuidados sobre el Covid, a todos les checaban la temperatura. Había personas de otros pueblitos, muchos acudían a empeñar para obtener algo de dinero por su prenda. Cuando regresé almorcé huevo revuelto con mi hija. Tomamos licuado de plátano que compré y quedaron unos plátanos enteros.
Bejlae’ kaj ts’o’ok in wuk’ultik in woch chukwae’,ka binen zací. Je’elo’ tin wilaj bix ché utsil u yilk’ajal e tu’ux ku máan u yutskinsaló je’en bix te’ k’iwikó, ich u solaril e ts’ak yajó, u kuchil tu’ux ku majantál analte’ob, u solaril iglesia, u kuchil tu’ux ku mukul máakob kimen tako’ob, u kuchil tu’ux ku baxtáal bolá te’ tu’uxan e kuchil xook secundaria u jájalil e bejo’obo’ tu’ux yan u pak’ilo’. Jach máan uts u yilk’ajal kexi’ wa bey ka p’atak uts’ilo’, bey janlil in chan kajal Xocen. Binen Zací tu najil tu’ux ku p’atal nu’ukulo’ob yo’osal u ts’abal tak’in, binen túun in bot u interés in nu’ukul in p’atmaji. Je’elo’ tumen ts’o’ok u xantal ma’ xi’iken in p’at in nukulé, ka’ túun tin p’até k’aj álabtene’ in ya’ax bóole’ junp’éel p’iisi k’iin, je’elo’ ka ts’o’k in bóotik e lela’ kaj ts’abten óoxp’éel winal u ti’al in ka bin bóol. Te’ tu kuuchil in bóolo’ Jach ya’ab máakí, jach táan tu’un xan u kálantáal tu lakal máako’ob ku yokolobí, ku yila’al wa ma’ na’aka’an u chokwilo’obi’, ya’ab máak’ob tu yanal mejen kajo’ob yano’obi’ je’elo’ ya’bo’obe’ laj tun p’atko’ob u nu’ukuo’ob yo’osal u ts’abal jun p’it tak’in ti’ob. Kaj sunajené ka tin mak’antaj baal ik janté, tin tsajaj pirixt bil je’ ti’al ik jant yéetel in chan páalil, tik uk’aj juch’ bil ja’as in mananmaj yéetel yan xan p’at tulistak u ti’al u jant in chan paaliló.

Más días