Menú

Lunes 13 de julio 2020

Hoy cuando terminamos de desayunar café, fui con mi hija a casa de mi suegra a visitarla. Vive cerca, pero hay días en que no llego a su casa por estar ocupada. Esta mañana fuimos y mi hija se puso a recoger nances blancos (sak paj) que estaban caídos. A ella le gusta mucho comerlos. Cuando regresamos a la casa los lavé bien y los desinfecté primero con agua caliente, luego los dejé curtidos con sal. Luego cociné caldo de verduras con chayote, papas, zanahoria y calabaza y, de tomar, preparé jugo de limón. En la tarde mi hija quería ir de nuevo a la piscina, pero la convencí de que no es bueno que vayamos diarios. Últimamente han estado viniendo muchos chavos, otros hasta toman cerveza y eso no es higiénico para mí. Prefiero conseguirle una piscina inflable para ella solita y que se le olvide ir allá. La llevé a la tienda a comprarle su galleta que pide. Cuando salí a comprar las verduras en el centro, había muchos vendedores de ropa y de comida y estaba abierta la oficina de pagos, pero no supe si fue pago de la tercera edad, de becas o de discapacidad.
Bejla’ake’ kaj ts’o’ok in wuk’ultikon box ja’e. Kaj bino’on yiknal in x-ka’ na’tsil yéetel in paalil ik ximbalté. Nats’ ti to’on kajak bal chen ba’alé yan k’iine’ ma’in k’uchul in wilé tumen yanba’alo’ob kin máan in metik. Je’elo’ bejla’ake’ ka bino’on yéetel in chan paalilé ka k’uché ka jo’op u máan u molik e sak paj jutuló, jach ki’ tu chi’ u jantik. Ka k’uchon te najó ka tin utsil p’otaj, kaj ts’o’oke’ ka tin chokó ja’ taj, yo’osal u luk’ul u k’asil, u je’ele’ ka tin ts’amaj túun yéetel ta’ab. Kaj ts’o’ke ka jo’op in jan máan in mak’ant janal yéetel chayote, papas, zanahoria yéetel k’úum, je’elo’ ti’al ik uk’e tin ch’ujuk kinsaj u ja’il limón ik uk’é. Te’ kákatá in chan paalilé taan u ya’alik u tak bin ka bin ichkil te tu kuchiló, je’elo’ tene’ ma’ tin walaj in ka biskí, tin walikti’e ma’ uts u bin sáansamalí. Tumen xan beyo’ jach ya’ab u taal paalálo’ob ichkilí, ts’o’oke’ ya’abo’obe’ ti’ ku kaltalo’obi’, e beyo’ ma’ uts in wikí. Tene’ yan in wilik in kaxtik ti’ junp’éel u núukulil je’en bix e bey ku yusta’aló u ti’al u yichkil leti’ tu junal, chen beyo’ ju tubultí u bin te’elo’. Tin bisaj tak tu kuchil kóonol yo’osal in manik ti’ galleta ku k’atik. Kaj jok’en ma’ saama’ak in máan e báalo’ob u ti’al in chakó tin wiláj yan konolo’ob ulano’ob, je’en bix kon nok’ yéetel kon janalo’ob je’ek’ab tak u kuchil tu’ux ku yulej máako’ob bo’olo’, chen ba’alé ma’ tin wojeltaj ba’ax bóolil uchí, wa lete nukuch máako’obo’, wa u ti’al e xook páalalo’obo’ wa xan u ti’al e máako’ob mix tan u beytal u meyajo’obo’.

Más días