Menú

Martes 7 de julio 2020

Hoy muy temprano mi esposo desayunó y se fue a un trabajo de ayudante de albañil que le ofrecieron. Al medio día regresó muy pálido, dijo que no pudo seguir porque se mareaba mucho y se sentía desmayar. Él se arriesgó con tal de ganar algo de dinero, pero no pudo pues es un trabajo pesado. Hace un año se quebró la clavícula derecha y hasta hoy le sigue el dolor en el hombro. Al parecer eso le impide alzar cosas pesadas. Lo vi tan mal porque se siente decepcionado de él mismo por no poder con ese trabajo. No quiso comer y me dio mucha tristeza verlo así. Yo ya me sentía mal desde la mañana, me sentía estresada de no poder salir para ir a convivir con mis papás. Estoy como la canción de “La niña de la mochila azul”: no me divierto con nada. Ya pasó mucho tiempo, pero siguen diciendo “quédate en casa” y trabajo no hay. Otra de mis tías me comentó que no cuenta con ningún apoyo del gobierno y que ya empeñótodas sus alhajas de oro, que ahora necesita pagar los intereses y está pensando en ir al banco por un préstamo. La pandemia ya dejó a muchas personas y familias endeudadas y aún no termina. Mi tía, llorando, me decía: “¿Qué más va a pasar? ¿Qué nos espera más adelante?”. Al igual que con mi esposo, me quedé sin palabras y con un nudo en la garganta. Yo quisiera ayudarlos pero no hay manera, porque estoy viviendo la misma situación. Por el momento le untaré ungüento al hombro de mi esposo para que baje un poco el dolor. A nosotros en casa nos levanta el ánimo nuestra hija. Está creciendo y se comporta como una niña grande y ella nos alegra los días malos.
Bejlae’ p’elak u sáastale’ kaj uk’unaj in wichamé kaj ts’o’oke’ kaj bin u yil u p’éel meyaj álabti’ u ti’al u yantik meyaj najo’ob de pak’. Chumuk k’iin kaj sunají, jach sakpilén kaj k’uchí u ya’aliké ma’ bin túun beytal u je’elel tumen beyo’ ku éjoch’ental u yíich, ts’o’okolé táan u yúubik bey bin tun píi suut táalé, tan tak u yúubik u luubul. Jach ya’ab uchik u ch’inkubal te meyaj de beyo’, chen yo’osal u nájaltik junp’it tak’in to’ón, je’elo’ ma’ tsa’ayi’ tumen junp’éel meyaj jach de yabkach muk’il. Junp’éel ja’ba’aké in wichamé tu kachaj u bakel u yok’ol u kelémbalíl. Je’elo’ leti’ xan metik ti’ ma’un yuts tal u ka’ ch’uyik ba’alo’ob altak. Jach tu yáoltáj yéetel tu ch’iik tukultaj tumen ma’ tsay u met le meyajó. Je’elo’ yo’osalé ma’ tu kibaj janalí, jach tin yáoltáj uchik in wilik beyo’. Tene’ kaj sáaschajé ma’ in wúuyik wa uts in wuykinbaj, nak óolen tumen ts’o’ok u xántal ma xi’iken in ximbato’ob in tatatsil yéetel in na’tsilí. Bey in wuykinbal e k’ay ku ya’alik juntúul chan ch’uupal yéetel u núukul de Azul. U k’ayiló ku ya’aliké mix bin bá metik u kimaktal u yo’ol. Ts’o’ok xan u jach man xantal k’uchuk e k’ojanilá, je’elo’ laílí u ya’alal ka bin je’elek máak tu nájile, je’elo’ mina’an meyaj. U lak’ juntul in x-ka’ lak’e tun tsikbatik tene’ mina’an bin mix junp’éel antaj ti’ te’ ku ts’aik e nojoch jalachó. Tun ya’ake’ ts’o’ok u p’atik tu lakal ux k’an op’en nu’ukuló yo’osal u majantaal tak’in ti’. Je’elo’ ts’o’ok u chukik u k’inil u bóotik u interés, la’tene’ táan u ya’aké yan u bin u ch’aik pay tak’in te tu nojoch kuchiló. E k’ojanil pandemia, jach ya’ab máak ts’o’ok u metik u p’axcubaj, ts’o’okole’ ma’ un xu’ulul, táan u yok’ol túun in x-ka’ lak’ túun ya’alik ten ba’ax kun uchul, ba’ax patko’on tu je’le k’iino’ob ku táalo. Mix báal beychaj in walik ti’, uch ten je’en bix yéetel in wichamé. Tin Wúuyaj u nat’k’ajal in kal. Taak in wantko’ob je’elo’ ma’un beytaal men beyxan yanilenó. Je’elo’ yan in cho’ik ts’ak tu yok’ol u kelembalil in wichamó yo’osal u k’as ch’enel ti’ u yajiló. Way tik najilé in chan paalilonó leti’ antko’on ku kimak kunsik ik olo’on túun nojochtal, ku metik ba’alo’ob bey juntul chan paal jach nojoché, e k’iino’ob k’asó ku yutskinsik to’on.

Más días