Menú

Martes 9 de marzo 2021

Esta mañana salí a dar la vuelta en el centro y me di cuenta de que ya acabaron de trabajar los albañiles, porque ya se terminaron los pisos del parque y son pocos los detalles que faltan para concluir los trabajos de la rehabilitación de éste. También vi que había personal del INEGI que andaban en algunas casas de aquí de Xocén. Hoy al fin vinieron los de la Comisión Federal de Electricidad a cambiar los focos de los postes de la colonia, ya que lleva una semana que permanece oscuro por las noches, porque los focos se fundieron, pero lo bueno que ya los repusieron. Mi esposo se fue al basurero municipal a tirar la basura que se ha juntado en nuestra casa. De paso, se regresó con algo de leña. Una señora me trajo una hamaca para componer, pues su hijo pequeño jaló los hilos. Me llevó un buen rato repararla. Aunque sólo era acomodar los tejidos, sí me llevó tiempo dejarla como nueva. Mi suegra me comentó que metió su solicitud para pedir que la ayuden a vender ropas de artesanía como hipiles y justanes. Esperemos que se le apruebe porque ella dice que su propósito es ayudar a muchas mujeres a seguir bordando, pero que sus prendas estén seguras para la venta. Se necesita a más mujeres que piensen así, porque se ayudan la una a la otra. Y no que piensen sólo en su bienestar, sino en la necesidad y las ansias de trabajar y ganar su propio dinero.
Te’ jatskab k’iina’ jok’en in wil ba’ax ku k’iin te’ k’iwiko’. Je’elo’ tin wilaje ts’o’ok u meyaj e meyaj pak’obo’ tumen beyo’ ts’o’ok u laj betko’ob u pisoil te’ parqueó. Je’elo’ jach tun ma’ ya’ab u bin u ts’o’okol u meyajilo’ob e tunben parqueó. Tin wilaj xan ya’ab máako’ob ula’ano’ob de INEGI tan u máano’ob ti’ najob te’ way Xocene’. Tak bejla’ak xan máano’ob e máakob ku meyajo’ob te’ CFE, talo’ob u yutskinso’ob u sáasilil e poste te’ way nats’ tin najiló, tumen ts’o’ok junp’éel p’iisi k’iin p’atak mina’an sáasil u yutsile san utslak ti’ to’on. In wichame bin te’ tu kuchil tux ku pu’ul ba’alo’ob k’astako’obo’ bin u pul e ts’u ya’ab tal te’ way tin najilé. Te’ tun te’ basurero municipaló, je’elo’ ti’ u sutbale jan máan xan si’. Juntul kóolel xane tu tasaj ten u k’áan u tia’al in wutskinsej u ya’aliké u chan paalil bin k’askunsej. Je’elo’ kex táan u ya’alik chen kolk’aja’ané tu chan bisaj ya’ab u sutuki u yutstal, ba’ale’ ka ts’o’oke’ p’at bey tunbene’. In x-ka na’tsile’ tu tsikbataj tene’ tu yoksaj bin u ju’unil tux ku k’atik ka bin anta’ak u kon ba’alo’ob de artesanías je’en bix e chuyo’ob de nok’ob huipil wa pik. Je’elo’ kexi’ xan ka antake’ tumen jach uts u tia’al u yantik e kóolelo’obo’ yo’osal beyo’ chen chuynako’obe’ u yojelo’ob yan u ma’anal ti’ob. Jach k’abet u ya’abil kóolelo’ob ka’ tukulnako’ob beya’, tumen beyo’ táan u yantkubalo’ob ma’ wa tun ka u k’at antaj chen u ti’al tu juni’, e lela’ u tia’al kóolelo’ob yan u wi’ijil u tia’al u meyajo’ob ka yanlak tak’in ti’ob.

Más días