Menú

Miércoles 21 de abril 2021

Esta mañana después de desayunar chocolate con galletas, nos fuimos en la iglesia de la Santa Cruz para prender nuestra veladora. Al medio día almorzamos frijol con chicharra. Como mi esposo ya está trabajando, ahora compra de la comida que queramos comer. Y, pues, ojalá que le eche ganas ahora que ya tiene trabajo. Más que nada lo digo por el problema que tiene de que toma mucho alcohol adulterado. Después de comer yo me puse a urdir hamaca ya que me habían encargado una. Me dijeron que la necesitaban en el menos tiempo posible en que yo la pueda terminar. Cuando salí al centro vi que estaban poniendo unos tubos y supuse que era para ponerle el techo a los juegos de niños para que quede como tipo domo. De repente, se volvió a nublar y al cabo de un rato empezó a llover, pero muy fuerte, y no tardó cuando volvió a pasar la lluvia. Mi suegra anduvo pasando de casa en casa buscando cosas antiguas para poner en el museo que se encuentra en su casa: “K’aajsaj”. Compra desde molcajetes antiguos, ollas de barro donde llenaban agua antiguamente, etc. Veo que hay personas de Xocén y de otros pueblos que llegan a admirar las cosas que aquí se están coleccionando. Esta también es una de las tantas costumbres que hay en Xocén y que no se deben olvidar, y es por eso la idea del proyecto del Museo K’aajsaj, y también porque su nombre significa en español “recordar”, porque recordar es volver a vivir esos momentos.
Te’ jatskab k’iina’ kaj ts’o’ok in wuk’utik chuk waj yéetel galletaé, ka jan bino’on te’ jo’kajó, bin ik ximbat e cruzó yo’osal xan ik t’áabik ik kibo’oni’. Chumuk k’iine’ tik jantaj bu’ul yéetel u ts’uyil u tsajanil k’éek’en, ts’o’ok tun u chúnul u ka bin meyaj in wicham la’tene’ uts u máanik je’en baxo’ob ik k’at ik janté. Kexi tun ka u ts’a u yóole tumen bejlae’ ts’o’ok u ka chunul meyaj ti’, e lela tin wa’alik beya’ kexi ma’ u jan ka lúubul te’ kaltaló tumen xan beyo’ lete’ x-wak’ ku ya’alalo leti’ ku yuk’ik. Tene’ kaj ts’o’ok in janale ka jupen in wak’ k’áan k’atan ten tumen beyo’ a’alab ti’ tene’ u tia’al seeb k’abet la’tene’ leti’ kin jan lep’ kin wo’ol in jan chuye’. Ka xan jan jok’en te’ k’iwikó ka tin wilaj táan u ts’abal u u tubosil yo’olal u beytáal u tsabal u yok’olil le u kuchil te’ tux baxal e páalalo’obo’ e lela yo’osal u yantal u bo’oy e tu’ux kun baxal e p’aalalo’obo’. Jach ma’ same kaj ka nokoy chaji je’elo’ ka tun chu’un u k’axal e ja’o, jach k’am uchik k’axal ba’ale’ mix xanlaj kaj ka ch’en u k’axali. In x-ka na’tsile táan u máan joltakil naj u kaxt uchben nu’ukulo’ob u tia’al u maané u tia’al xan u ts’a te’ tu nayil chantbiló, tumen yan u najil tux je’ u beytal u bin chant’bil e ba’alo’ob uchben tako’obo’ u k’aba tun e kuchilá “k’aajsaj”. Je’elo’ in x-ka na’tsilo’ ku manik tun e ba’alo’ob je’en bix: ka’, ba’al lek u juch’ul xa’ak’, yéetel ka’at, lete’ lek u chupik ja’ e uchben máako’obo’, tu lakal e balo’ob bey de uchbentako’obo’. Yab tun máako’ob ku talo’ob ximbaltik yo’osal xan u chantko’ob e ba’alo’ob yano’ob te’ najó. E lela’ ba’alo’ob suka’an u meyajta’al way way Xocene’ beyo’ ma’ k’abet u tubsalí, la’tene’ ku betik yo’olal beyo’ kex ka tubsak e balo’ob beyo’ yan tux u chant’al kex chen u tia’al u k’aajsa’al la’tene’ bey u k’abaó u tia’al ka k’ajsa’ak e ba’alo’ob uchbetako’obo’.

Más días