Menú

Sábado 13 de marzo 2021

Esta mañana, después de desayunar café, puse frijol a cocer en la candela, para la comida del día. (Sólo tomamos café pues no había nada más. Cuando no escribo lo que desayunamos es que no comimos nada). Luego me puse a lavar. Mi esposo se fue a leñar, porque como diarios utilizo leña se gasta y por eso tiene que ir seguido a la milpa a buscarla. Al poco rato llegó mi vecina a mi casa, andaba vendiendo blusas bordadas y me las mostró. Estaban muy bonitas, pero no tenía dinero para gastarlo en ropa. En estos momentos de crisis no podemos darnos el lujo de gastar en ropa, ahora es cuando hay que aprender a administrar el poco dinero que uno obtiene. Hoy mi suegra me comentó que al fin pudo cobrar el seguro de vida de su hijo fallecido. A mí, la verdad, me dio mucho gusto que haya podido cobrarlo, porque yo he visto como ella ha sufrido por falta de dinero. Ella me dice que va a aprovechar sacar sus alhajas que empeñó en todo ese tiempo que pasó la crisis económica. Aquí es donde ella me dice que todo se puede cuando se hace la lucha y uno no se da por vencida. Ella se esforzó También me contó que va a comprar pollos para alimentar. O sea que va a invertir en algo el dinero para no malgastarlo.
Te’ jats kab k’iina’ kaj ts’o’ok in wuk’utik box ja’e ka tin ts’aj bu’ul te k’ak’ chákaló u tia’al u janlil te’ k’iina’. (Chen box ja’ tin wuk’on, mina’an u jeel ba’al tik jantaj. Chen p’atak mix ba’al kin ts’ibtik tik uk’one’, mix uk’unajo’oni’). Je’elo’ tene’ ka jan jupen p’o, in wichame ka jan bin xan si’, tumen beyo’ sáansamal leti’ ku k’ananil ten la’tene’ seb u xúupul xan, beytuno’ in wichamó chen u yil tun xúupulé tún bin u cha’ si’. Jach ma’ same ka k’uch e ch’úup kajakbal te’ tselanil teno’, tan tun u máan u koonik nok’ob u chuymaj, je’elo’ tun ye’esik, u jajilé jach uts tak ba’ale’ mina’an u tojol ten xan in máanik ti’. Jach je’en bix yanilo’ona’ minan tak’in u tia’al ik xup ti’ nok’, jach te’ beyila’ k’abet u kanatik máak junp’it tak’in ku chan najaltik. Bejla’ake’ in x-ka na’tsile tu tsikbataj tene’ bo’ota’ab bin ti’ u chan tak’in u paalil kimenó. Tene’ jach uts tin t’áan bey bo’otab ti’o tumen beyo’ tene’ kin wilik bix u yaolal e bey p’atik mina’an tak’in ti’o. Je’elo’ táan u ya’aliké yan bin u laj jóslantik u nu’ukulo’ob de k’an op’en u p’atmaj yéetel xan u majan tak’inó te’ bukaj k’inak mina’an tak’in ti’o. Je’elo’ u ya’lik tune bey wa tan u máan máak u bet u meyjul wa ba’axé je’ u beytale, bey ma’ u p’atkubal máaké. Letie’ tu p’isubal. Táan tun u ya’alikéyan bin u manik kaaxo’ob te’ chan tak’in ts’ab tio’ yo’osal ma’ u xupik chen bey e tak’ino’.

Más días