Menú

Sábado 26 de septiembre 2020

La señora enferma del corazón es también la suegra de mi cuñada. Ella nos comentó hoy que los hijos de su suegra ya investigaron el costo del oxígeno y que cuesta doce mil la renta por un mes, pero que ellos deben llenarlo, que porque sólo se les renta el puro tanque. Almorzamos huevo con chaya, con nuestro jugo de limón. A mi niña sólo le duró una semana una caja de leche que le dieron en la escuela. Mientras, se molestó y hoy no quiso desayunar su chocolate que porque no tiene leche. En las tiendas cuesta veinticinco el cartón de leche y ella en un día lo gasta. Aunque sea fiado, pero veré como conseguirle su leche a mi hija. Para acabarla de amolar se le rompió su chancla. Mi esposo sigue chapeando solo en la milpa de su papá y su papá no tiene para cuando pagarle a mi esposo. Lo bueno de todo esto es que ella está bien de salud y no se me ha vuelto a enfermar. Han estado llegando muchos vendedores de comida al pueblo y hay varias señoras que también se dedican a vender comida. La mamá de una de mis amigas y compañera de escuela vino a verme para platicar conmigo. Me dice que su hija que se juntó hace poco está embarazada y que tiene una amenaza de aborto y se acordó de que a mí me pasó así varias veces; por eso vino a preguntarme con cuál doctor acudí cuando logré mi embarazo. Le dije que consulté con dos ginecólogos. Me hacían el famoso k’eex que hacen los jmeeno’ob. Pasé en muchos lados. Fui a que me sobe una señora que también me dio un té de hierbas y, pues, de todos esos lugares que pasé en alguno me curé. No sabría cuál me ayudó. La señora, de la desesperación, me vino a ver y preguntar y enseguida se volvió a ir. Ojalá algún médico le salve a su bebé, pues yo sé lo doloroso que es perder uno.
E ko’olel yan le k’ojanil tu puksik’aló ux x-ka na’tsil in lak’tsil xan, je’elo’ leti’ tsikbat ten bejla’ake’ tu yojeltaj bin u paalalo’obo’ u bukaj u tojol e oxigeno a’alab ti’ob u kaxt kobó, je’elo’ chen bin u majanta’al ti’obe’, doce mil kunu bo’otob ti’al junp’éel wínal, ts’o’okole’ leti’ob bin kun bisik chupbil tumen chen bin tanque ku ts’abal, u kákaj máak u bo’ot bin xan u chu’upul. Chumik k’iine’ tik jantaj tsajbil je’ yéetel chay yéetel xan u ch’ujuk ja’il e limonó. In chan paaliló chen junp’éel p’isí k’iin tu ts’ajtí, ka tu laj xupaj u cajail u leche ts’abtió tu najil le xookó, je’elo’ chen yo’osalé ka p’ují, ma’ tu kibaj uk’ulí tumen bin beyo’ u p’ek chen chukwa mina’an u lecheil. Ts’o’oke te tiendao veinticinco junp’éel cartón, e lelo’ letie’ junp’éel k’iiné sam u xupé. Ma’ak keex p’axbile’ yan in wilik bix ken in mantí u leche in chan páalilo’, u ts’o’ok topé ka xan kots u chan xanab. In wichame chen pach in u tatatsil ku bin te páakó, u ts’o’oke mina’an xan u k’inil u bo’otáal. U jach yabkach utsilé mix ka k’oajnchajak in chan paalil tak tu bejlailó. Way kaj Xocene’ jach yaab u k’uchul konol janalob, ts’o’oke’ yaab ch’upo’ob xané leti’ ku betko’ob xan u kono’ob. U na’tsil juntul in wet xookaké táal u ximbaten, yo’osal bin u tsikbal tin wetel. Je’elo’ u ya’aliké u paalil bin ma uch xi’ik kajtal yéetel juntul máakó, yo’omel chajan bin, je’elo’ tak túun bin u yuchul k’as ti’, je’elo’ k’aj bin ti’obe’ ya’ab bin u malal uchu ti’ teení, la’ten tun táal bin u k’at tu’ux bin ts’ab ten u ts’akil uchik in wutstal yéetel in chan paaliló. Je’elo’ in wa’alik ti’e tene’ manen yiknal kátul ts’ak yaj, ts’o’okole’ binen tak yiknal j-men, meta’ab ten xan e k’ex ku ya’alaló, jach ya’ab tu’ux manen, binen tak yot’bil yiknal juntul ko’olel ka tu ts’aj un wuk’ chakbil k’áaxo’ob, je’elo’ ichil e bukaj tu’uxo’ob kin máano’ ti’ yan chaj tu’ux in ts’akalí, ma’ in wojel tu’uxi’. Jach yaab u sajkíl e nojoch ko’olel yéetel e bey ku yuchul tu paaliló la’ten táal u k’at ten bix uch kin wuts táal, seblak uchik u ka bin. Je’elo’ kexí ka yanak ts’ak yaj metik ma’ u luk’ul u chanpáaliló, tumen tene’ in wojel jach yaj u kimil u páalil máak.

Más días