Menú

Sábado 8 de mayo 2021

Hoy mi esposo, después de desayunar, dijo que va a ir a pintar el cuarto de la oficina de cablevisión. Al mediodía freí huevo con chaya y le llevé el almuerzo. A esa hora lloviznó un rato, pero no arreció. Vi que el comisario y el comandante estaban poniendo escombro en la entrada del salón de fiestas de Xocén, el que está al lado del cuartel. Luego de rellenar con escombro, pusieron tablas en las orillas y echaron mezcla de cemento. Al parecer, es el material que el presidente municipal de Valladolid, Enrique Ayora Sosa, les había entregado para que hacieran unas mejoras en el cuartel. Hicieron el piso del pasillo, mientras que los trabajadores del parque estuvieron pintando de color rojo y blanco la cancha y los alrededores del parque. Por ratos lloviznaba, pero no llovía en serio y, mientras, se sentía bien fuerte el bochorno. Lo único que llueve por las noches son los abejones de mayo, conocidos en maya como k’anxi’im, que significa maíz amarillo. Mis abuelitos siempre que los ven llegar en el mes de mayo nos cuentan que cuando abundan en este mes anuncian que habrá muy buena cosecha de maíz. Cuentan que pasan un año viviendo bajo la tierra y salen en el mes de mayo Los atrae la luz blanca y son inofensivos. En esta ocasión se ven muy pocos y, la verdad, yo sí creo en lo que pronostican, porque recuerdo que el año pasado llegaron muy pocos y no les fue nada bien a los campesinos. Por muchas cosas ningún campesino logró una buena cosecha. Al principio fue por el sol, porque no llovía, y ya de último llegaron los dos huracanes para terminar con lo poco que había.
Bejla’ake’ in wichame kaj ts’o’ok u yuk’ule ka tu ya’alé binkaj bin u bon u najil le tu’ux yan u nu’ukulil e cha’anó. Chumuk k’iine’ ka tin mak’antaj tsajbil je’ yéetel chay, je’elo’ ka tin bisaj ti’ in wicham tak te’ tu’uxanó yo’osal u janal. Tu k’as otaj k’áaxal ja’ ba’ale’ mix k’amchají. Tin wilaj tuné e comis yéetel u j-no’oj k’abó, táan u but’kob yéetel u tamtil tunich e te’ tselanil le cuartelo, lete’ tun xan u jolil le tu’ux ku yuchul e cha’ano’ob te’ way kaj Xocene’, je’elo’ kaj ts’o’ok u chupiko’obe’ kaj jupo’ob u ts’aob tablas tu tselo’ob je’elo’ ka jo’op u but’kob yéetel ch’ulbil cemento, ka túun tu mak’anto’ob u pisoil. Je’elo’ leti’ tun bin le ts’a’an tiob u nu’ukulil tumen e nojoch jalach yan te’ Zacío, lete Enrique Ayora Sosa, ts’aa ti’obo’ u tia’al bin u mak’antkob wa baxo’ob k’ananti’ob te’ cuartelo. Tu meeto’ob tun u pasillo’il, je’elo’ e tun xan u meyajilo’ob le te’ parqueo táan u boonko’ob xan u pisoil yéetel u pak’il e parqueó, de tun xan de chak yéetel sak tu boono’ob. Junjun sutuk ku yotik k’áaxal le ja’o, ma’axan táan u jaajtal u k’áaxal, chen tun ku betik u yoxolankil. Chen ba’ax ku k’axal de ak’abe lete’ tun e k’ananxi’imó e lela ku jok’ol chen okok u wínalil e mayóa. Le tun in chiicho’obe’ chen u yilo’ob u k’uchulo’ob bey te’ tu wínalil e mayoa chen u ya’alo’obe’ wa bin jach máan ya’abo’obe’ táan u ya’aliko’obe’ yan bin u jach yabtal e santo xi’imo. U tsikbatko’obe’ te’ bin ku kajtalob te’ yaanal lu’um te’ tu lakal ichil junp’éel ja’abo’ je’elo’ chen k’uchuk e mayoa ku jok’lo’ob te’ túun ku talo’ob tu’ux ku yikob e sáasiló, mixtáan u lobitkob máak. Ba’ale’ táan in wilik mix che ya’ab u talobí, tene’ jach kin ch’aoltiké jaaj e ba’al bey ku ya’aliko’ob e nukuch máako’oba’, ka’janten jun ja’abaké mix chan yablajo’ob taali, je’elo’ mix jach uts binik te’ otsil koolnalo’obo’. Ya’ab u yo’olal ba’ax xan beet ti’ob ma’ uts uchik u bin te’ koolnalo’obo’, yaxilake yo’osal e k’iin jach máan chokwó tumen mix táan u k’áaxal e ja’o kaj chu’un u kimil e nalo’obo’, u lak’ junp’éele lete uchik u taale ka’ap’éel nukuch ik’obó leti’ tun laj k’as tu lakal, la’tene’ mix juntul ko’olnal tu najaltaj ya’ab xi’im.

Más días