Menú

Jueves 14 de mayo 2020

Desayunamos chocolate con pan y como a las 11 a.m. vino el taquero a traer una orden de carnitas como pago de la compostura de su licuadora. Nos dijo que la licuadora ya trabaja al 100% y pidió disculpas por no poder pagar con dinero, pero dijo que es porque no ha tenido venta últimamente. A veces vende sólo medio kilo al medio día, y, por supuesto, nosotros lo entendemos también. Entonces almorzamos las carnitas. Después mi suegra vino a decirle a su hijo, mi esposo, que vaya a cocinarles chicharrón en salsa verde, pues mi esposo también es cocinero y sabe preparar varios platillos. Por la tarde vinieron a traerle dos bicicletas para parcharles las llantas y supe de nuevo que ahora ya no se permite la entrada de nadie a Valladolid. Que ya ni a los taxistas dejan pasar y se regresan con el pasaje. Mi papá me contó que le cobraron $150 de pasaje y no pudo pasar y para la regresada otros $ 150, o sea, $300 ida y vuelta por nada. En cuanto a las tres personas con Covid-19 fueron aisladas al Hospital General de Valladolid para su recuperación y la gente de Xocén está muy tranquila, sólo dicen “que sea lo que Dios quiera” y con respecto a los familiares de los infectados al pendiente de ellos, por cualquier síntoma que lleguen a presentar. (Comenta Celiana Ay: Sólo a una señora llevaron al Hospital General de Valladolid. A los demás sólo los aislaron en su casa mientras salían los resultados. Pero resultaron negativos. Estuvieron viniendo los policías y doctores para revisarlos y tomar sus muestras). Mi hija desde que amaneció está muy inquieta y llorona, y no me dice qué tiene. No quiere comer, no quiere nada y es que quería llevarla a consultar, pero me dice mi suegra que no debo arriesgarme a salir con ella. Que está así porque ya se fastidió de estar en casa y no salir. En la noche cenamos el chicharrón en salsa verde.
Tik uk’utaj chukwa’ yéetel u ch’ujuk wají. Je’elo’ ichil buluk k’iine’ ka taj le kon janal u tasto’on jun p’it tsajbil bak’ u bóolal uchik u yuts kinsáal u nukulil u juch’ báal. U ya’aliké jach jats’ uts bin u ka meyaj u nukul utskinsabó. Túun ya’aké ma’ bin túun beytal u bo’otik yéetel tak’in tumen mina’an u pajtalil ti’ tumen mina’an konol ku metik, yan k’iine’ chen chan chumuk ti’ junp’éel p’isíi ku kóonki’. To’one’ ik ojel mina’an u beytalil xan, yo’osal e bey uchik u p’atal mina’an meyajo’. Je’elo’ leti’ túun tik jantaj chumuk k’iinák. Ma’ sáame’ ka ta in x-ka’ na’tsil u ya’ ti u páalil, tin wichamó ka xi’ik bin u mak’ant ya’ax janal, u chichi u pach k’éek’en, ti’ u janto’ob. In wichamé ku meyaj janal, ya’ab janalo’ob u kanmaj u mak’antej. Te’ chan okan k’iina’ taasa’ab ka’ap’éel t’inché oktí ti’ u yutskinsej. Tin wojeltaj xaane’ ma’ bin túun ka cháabal u yokol máak máan tu kajil Zací. Je’elo’ tak bin e máako’ob yan u kis buts’obó ma’ bin xan tun cha’abal u mano’ob, ku ka sutlo’ob. In tatatsilé tu tsikbatajé ka bin bi’is tak Zacíe’ tu bo’otaj ciento cincuenta ts’o’okole’ ma’ mani’i je’elo’ bey bin xan tu bo’otaj uchik u ka suut. Je’elo’ jok’ u bóotik $300 pesos uchik u bin yéetel u ka táal, ts’o’oke’ mix báal tu metaj. E óoxtul máakob tsáayti’ob e Covid-19 biiso’ob ts’akbil te’ tu nojoch kuchil e ts’ak yajo’. E máakob way kaj Xocené mix táan a wilik wa túun tukultiko’ob, je’en bixe’ túun máano’ob. Chen tun ya’ako’obe’ uchuk je’en ba’ax u k’at Yuumtsile. U jéel túun u yet kájlikob e ch’upo’ob bíiso’ob te ts’ak yajó tan xan u kanantalo’ob yo’osal u yilál wa ma yanxan ti’ob le k’ojaniló. Celiana: chen juntúul ch’uup bisa’ab te tu nojoch kuchil e ts’ak yajo’. U jéelo’obe’ chen k’alo’ob tu najilo’ob, yo’olal u patko’ob u yojelko’ob wa te u yik’lil e k’ojanil yantio’obo’. Ka jóok’e ma’ leti’ yan tiobi, chen juntúul ala’ab let’i’ yati’, je’elo táal túun e kalantaj máako’ob yétel e tsakyajo’ob ch’aik u k’ik’el e chu’upo’obo’. In chan paalilé ka saschajé ma’ kíimak u yoolí, táan u máan tak u yok’ol ma’ xan túun ya’alik ba’ax ku yuchul ti’ chen tun yok’ol, mix taak u janalí, mix báal taak u betik, yan káchil in bisík yiknal ts’ak yaj, chen ba’alé u ya’alik in x-ka’ na’tsilé ma’ bin k’anan in jok’ol yéetelí. Ts’o’okole’ letie’ u ya’aké chen chichnak, tumen ts’o’ok u nakal u yóol jeltal ichnaj. Te ak’aba tik jantaj e ya’ax janal ts’ab tin wichamó.

Más días