Menú

Viernes 15 de mayo 2020

Hoy en la mañana me levanté a lavar. Mi esposo y mi hija seguían durmiendo. Cuando terminé ya eran las 11 a.m. y apenas se levantaron, gracias a Dios, mi hija despertó de buen humor. Y como ya era tarde ya no desayunamos. Retiré del fuego el frijol que ya se coció, puse mi comal para tortear y luego almorzamos. Después de comer, mi esposo fue de nuevo a la milpa con su papá. Escuché que comentaban que ya no dejaban entrar a nadie en Valladolid y que los taxistas no te avisan, te llevan y al llegar a la entrada se les impide el paso y regresan con su pasaje al pueblo y luego les cobran de ida y vuelta $300 pesos. Bueno, para mí creo que es un chisme nada más; en la tarde saldré a averiguar. Mi esposo tenía el vicio de tomar mucho alcohol, tomaba todos los días hasta toda una semana, pero gracias a Dios está muy tranquilo. Veo que se dio cuenta de que si uno quiere puede lograrlo y hasta ahora se controla y piensa más en la familia. Antes de comprar cerveza dice que prefiere comprar leche o yogurt para su hija y me da alegría ver cómo convive y juega con nuestra hija. Antes de la ley seca mi papá y mi hermano tomaban diario y ahora me comenta mi hermanita que mi papá ha estado alegre y tranquilo con la familia y aquí es donde uno se da cuenta que el alcohol provoca discusiones y peleas con la pareja. En el caso de mi hermano, anda de mal humor, como desquitándose de la pobre de su esposa. Busca cualquier pretexto para enojarse o insultarla. Me duele tanto oír sobre eso, porque hasta en eso, mi esposo jamás me insulta, me respeta. Me imagino lo feo que se ha de sentir mi pobre cuñada. Por la tarde mi cuñado dijo que va a viajar a Valladoliden moto y le pedí que me llevara porque necesitaba ir a retirar dinero para pagar mi internet y lo bueno que al pasar por el retén de la entrada nos dejaron pasar sin problema. Ya por la noche cenamos el frijol de nuevo. (Celiana Ay escribe: Comenta mi cuñado que sólo ese día 15 dejaban pasar porque la gente y los maestros iban a ir a cobrar. Porque los dos días anteriores no dejaban pasar a menos que se tenga receta médica o una orden de trabajo esencial).
Te’ jats kab k’iina’ ka lik’ené ka jupen p’o’. In wicham yéetel in chan paalilé ma’ ajko’obi’. Kaj ts’o’ok in p’oe’ buluk k’iin, je’elo’ letiobe’ tantik u lik’ilobe’. Ya’ab u Yuum bo’otikil tumen jach uts u yúukubal in chan paalil. Je’elo’ men bey ts’o’ok u chunk’in chajló ma’ uk’unajo’oni’. Je’elo’ ka’atúun tin ch’uyaj in chak bu’ul ka túun pak’achnajene’ ka jano’on. Kaj ts’o’ok ik janalé, in wichamé kaj ka bin ichkóolyéetel u tatatsil. Táan u ka tsikbatko’obe’ jach bin jaj ma’un cha’abal u máan máak ka okok Zací ts’o’okole’ u yumal e kis buts’obo’ ma’un ya’ako’obtech kex u yojelo’ob, ku biskecho’ob kex wa ma’ máaneché ku metko’ob a bóotik ti’ob trescientos u biskech yéetel u ka sutkech. Je’elo’ chen tsikbal kin wuyik, kakaté kin jok’ol in k’at pektsilté wa jaj. In wichamé jach u máan kanmáj xan u yuk’ le suts’ ba’aló, ku bisik tak junp’éel p’isi k’iin chen kaach leti’ ku betik. Jach ya’ab in walik ti’ Yuumtsil u bóotikí ti’ letie’ tumen uchik u yantik in wichám ti’al mu’ ka kaltal. Je’elo’ ti’ túun kin wiliké wa tak u p’atik máake’ ju’ beytalé, tin wiliké tak bejlae’ ma’ un yukik, u ya’alike tumen ku tukultiko’on ya’ab. U ya’aliké chen bin u tukult wa tak u yuk’iké chen u máans tu yukulé yax yan u yilik wa yan u yoch u chan páalil, más je´ túun u manik u ja’il íim wakax e ku kóonolo’ wa u yogourt ti’ u chan paalil. Jach túun máan kimak in wóol in wilik beyo’, ya’ab túun u tsikbal yéetel u baxal yéetel ik chan páalil. Kach ma’ ála’ak ma’u kóonol e suts’o, in tatatsilé yéetel in lak’e ka’ache’ jach sáansamal ku kaltalób. U ya’alik túun in wits’ine in tatae’ jach bin uts yanil yéetel tu la’akalo’ob kímak u yóol yéetel tu lakalo’o’, bey tun u yilál tu yósal e suts’o ku yantal bátelil. Je’ tun bix in lak’e jach bin ma’ kíimak u yóol sáansamalí, tumen bin taak u yuk’ik le suts’o, chen jun piit’e tun p’ujul tu yataán, je’en baaxe’ p’uju ku metik túun pochik, kex ma’ bey k’abetí. Jach tun xan máan ya’tinwo’ol in wuyik e báal beyo’, máak tumen in wichamé ma’ xan suka’an ti’ u poch’ keni’. U yabitmen. Walé jachjela’an u yubkubaj otsil in x-ka’ lak’. Te chan okan k’iná tu tsikbataj in j-ka’ lak’e yan bin un bin Zací ka túun tin waláj ti wa ju‘ bisken tu bel u bin te Zacíó. Tumen k‘abet in jósik tak’in ti’al in bóotik in cha’an, u yutsilé kaj k’uchone’ mano’on tu’ux jelel ej kalano’obo’ cha’ab ik máan, mix ba tu yalo’ob. Tu yak’abile’ tik jantaj bu’ul ka’aten. Celiana aban: Tu tsikbataj teen in j-ka’ lak’e chen bin un k’inil 15 cha’ab o jan yóokol máak te zacío’ tu men beyo’ e k’in je’elo’ leti’ ku bin máako’ob yéetel j-kansajo’ob u jo’oso’ob takin. Tumen a ka’apéel k’in ma‘ u chuc le 15 ma’un cha’abal u máan máak, chen wa yan ti u júunil tun bin máan tsak, tun bin ti tsak yaj, wa túun yan xan ti bin u júunil tu’ux ku ya’lik túun meyaj

Más días