Menú

Miércoles 27 de mayo 2020

Esta mañana me desperté temprano. Desayunamos atole de Maseca. Luego yo fui a entregar la hamaca que terminé. De lo que me pagaron, lo primero que compré fue su yogurt de mi niña, que lleva días pidiéndolo. Cuando llegué a casa me puse a lavar, ya que se me juntó mi lavado, y lavé a mano. Terminando, al medio día me puse a hacer el almuerzo. Me quedaba un poco de relleno y preparé unas empanadas. De tomar, preparé más jugo de naranja en polvo (Zuko). Después de comer, empecé otra hamaca, pues tenía dos encargos más. Mi esposo sigue. Hoy le cambió la pieza a la lavadora y al fin quedó bien. Mi hermanito vino con la máquina de peluquería porque mi esposo siempre le corta su cabello. Nos estuvo contando que ya se fastidió de estar en casa, que está acostumbrado a trabajar. Nos dice que no tiene dinero y que está empeñando su bocina para tener algo de dinero. Pidió 500 pero sólo 200 le ofrecen, dice que es muy poco. Hoy pasaron a checar el medidor de la CFE. Eso quiere decir que en una semana llega el recibo de luz. Aquí mis vecinos de la colonia comentan que esta vez el recibo debe llegar gratis, que el gobierno dijo que lo va a pagar, pero yo en ni un momento escuché sobre eso. Mi esposo se fue a llevar la lavadora a su dueño. Cuando regresó me dice que hay muchas mujeres que se juntaron en casa de mi tía, que se están poniendo de acuerdo para ir a hablar con el banco donde deben, porque les siguen viniendo a cobrar, aunque ya dijeron que por el Covid-19 no hay trabajo y no pueden pagar. Ya por la noche cenamos lo que nos quedaba de las empanadas.
Bejlae’ kitak ka ajen, ka tin mak’antaj u sa’í maseca ik uk’ulte. Ka ts’o’oke ka jan binen in bis in k’ub le k’an tin ts’o’oksajó, te tu tojol uchik in bóota’aló ka tin manaj u yogurt in chan paalil, ché uch jo’op ku k’atikten. Ka k’uchen tin ka otoche ka jupen túun p’o, ts’o’ok xan u ya’abtaal tumen ts’o’ok u xantal ma’ p’onakeni’,ts’o’okole’ p’o k’ab ken in mete’, Chumuk k’in ka tin ts’o’okse’ ka jo’ok in jan máan in mak’aant ba’al in janto’on, tin mak’antaj waj yéetel e box janal p’ataló ka tin tsajá u ti’al uk’bile tin mak’antaj u tamtel chujuk ja’ de naranja (Zuko). Ka ts’o’ok in janalé ka tin ka chunaj u jéel in wak’ k’an tumen yan u je ka’ap’éel k’atanten. In wichame lailí u yilik bix ken u yutskins u núkuli e p’o’, ka ts’o’ok u k’exik u balil k’aschaja’ano’ chen beyo’ ka utschaji. Taaxan in witsin u táas u núkulil u ti’al u k’osóol u ts’o’otsel u pool, tumen jach sukan u k’osol u ts’ots’el u pool, tan túun u tsikbatké ts’o’ok bin u náakal u yó’ol jeltaj tu nayil túun ya’aliké sukanbin u bin meyaj, ts’o’okole’ tumen mina’an tak’in ti’, tan bin u p’atik u paax yo’olal u ts’abal tak’in ti’ u paayé, túun ya’aké $500.00 ku p’atik chen ba’ale mix bin ya’ab ku ya’alal u tsabal ti’ chen bin $200.00, beyo’ jach mix ya’abí. Bejla’ake máan le máak u yil u nukulil e bool sáasiló beyo’ u k’at u ya’ale che ti’ junp’éel p’isí k’iin chen k’uchuk u júunil bóol sáasil, tan u tsikbatko’ob e máako’ob kajakbalo’ob way nats’ilé, ma’atan bin tun bin botbil u júunil e sáasiló tumen bin bey uchik ya’alik e aj jalachó, tu ya’alaj bine leti’ kun bóotik, tene’ ma’atech in wuyik u ya’alal le beyo’. In wichamé bin u jan bis ti u yúumil u nuklil le p’o’ tu yuts kinsajó, ka sunaje u ya’ake tu yilaj ya’ab ch’upo’ob tu yotoch in tse’e na’, tu yubajbin u ya’alko’obe’ taan u cha’anuko’ob u bino’ob u ya’alo’ob te tu kuchil tux ku tsabal le tak’ino’, ka bin p’atak u bóolo’ob tumen tun bin k’atbil ti’obe’ mina’an ti’ u bóolo’ob yóosal e Covid-19, minan meyaj, beyo’ ma’atáan un beytal u bolo’ob. Tu ak’abilé tik jantaj u yáalab e tsajbil waj p’ató.

Más días