Menú

Sábado 27 de marzo 2021

Cuando terminé de desayunar mi chocolate con galleta, salí con mi hija a dar la vuelta al centro y vi que estaban regando el zacate que sembraron en los pasillos del parque. En eso vimos llegar un camión que trajo las bancas del parque. Igual ya estaban asegurando con material de cemento el juego de los niños. Ya están por concluir los trabajos del parque, porque ahora faltan pocos detalles. Desde que pusieron el juego todos los días salen muchos niños a jugar. Hoy terminan los pagos a los adultos mayores y las personas con discapacidad, que siempre cobran en Valladolid. Hoy por la tarde fui a visitar a mi abuelita, que está recién salida del hospital. La vi muy bien. Ella me dijo que con las medicinas que toma no sentía ningún dolor, sólo que se sentía muy incómoda por los tornillos que le pusieron en su mano y espalda. Estaba sentada en una silla de ruedas, se veía feliz y contenta porque está cómoda en su casa. Pero no paraba de contarme que veía a mi abuelo en sus sueños y que mi abuelo le decía que quiere que la abuela esté con él siempre. Entonces yo le dije que mi abuelo va a tener que esperar porque yo quiero que nuestra abuela esté por mucho más tiempo con nosotros. Desde esa tarde me quedé preocupada por lo que me había contado mi abuelita y para estar tranquila prendí una veladora en mi altar de la Virgen para pedir por su salud.
Kaj ts’o’ok in wuk’utik chuk wa’ yéetel u galletaile, kaj jok’en yéetel in chan paalil in wil bax ku ma’an u k’iin te’ k’iwikó, je’elo’ ba’ax tin wile tan u joyabta’al e su’uk pak’a’an te’ tu jal e parqueó, je’elo’ ka tik ilaj u yu’ulul junp’éel kis buts’, tun yu’sa’al tun u nu’ukulil u tia’al u kutal máak te’ parqueo. Tik iláj xane’ táan xan u tak’lajal yéetel cemento u nu’ukulil e baxaló. Je’elo’ jach tun taiktak u laj ts’o’okol u meyajilob e te’ parqueo, je’elo’ bejlae’ jach tun mix ya’ab u bin u ts’o’okoli, desde te’ k’iinak ka ts’ab e baxal te k’iwikó sáansamal yan paalal ku jok’olo’ob baxalí. Tak bejla’ ku ts’o’okol u bo’ota’al e nukuch máako’ob yéetel e máako’ob mina’an u pajtalil u meyajo’obo’, e lelo’oba’ lete’ bin e suka’an u binob u ch’aob u tak’inob te’ Zacío. Te’ chan okan k’iina’ binen in jan ximbat in chiich tantik u jok’ol te’ nojoch kuchil ts’akó. Je’elo’ tene’ uts uchik in wilik yanlik, táan u ya’aliké yéetel bin e ts’ako’ob ku yuk’ikó mina’an k’inam ku yu’ubik chen ba’ax ku yalike jela’an bin u yu’ubik u k’ab yéetel u pach tux ts’ab u k’alalo’obo’. Te’ tun kúlukbal ti’ junp’éel silla de ruedase tun ya’aliké kimak u yo’ol tumen tu najil yan. Ba’ale’ tun tsikbatike tu naytaj bin in nool táan bin u ya’alal ti’ ka bin xi’ik yiknal bin in noló. Je’elo’ tene’ ka tin wa’alaj ti’e yan u pa’tik u jeel k’iin in nooló tumen beyo’ ik chiicho’one’ yan u je’elel yab kach k’iin tik iknalo’on. Je’elo’ te’ chan okan k’iin kaj luk’enó tene’ p’at mix ki’imak in wolí, yo’osal e ba bey tin wu’uyaj tu tsikbataj ten bey in chiichó, je’elo’ tene’ yo’osal mi’in tukule ka tin t’abaj junp’éel kib tu bonolil Kóolebil, yo’olal u kanatik in chiicho ti’ e k’ojaniló.

Más días