Menú

Lunes 25 de mayo 2020

Esta mañana sólo mi hija y yo desayunamos. Mi esposo no se sentía bien, despertó con un dolor lumbar y con trabajo podía caminar. Entonces yo fui a hablar a mi vecino don Vicente, que es sobador, para que lo sobaran. El señor cobra 50 pesos por la sobada. Yo desde que amaneció me puse a urdir porque ya no tenía dinero y necesitaba terminar una hamaca para entregar y así me la pagan. Al medio día almorzamos frijol y para tomar preparé el jugo de zapote negro. Luego, mi esposo se acostó con mi hija y durmieron un rato, yo seguí urdiendo. De repente, llegó mi hermanita con su hijo a visitarnos y le invité del jugo de zapote negro que tenía preparado. Su hijo estuvo jugando con mi hija. Me comentó que mi papá se fue a Tulum a sacar miel, que desde la mañana se fueron y no han regresado. Me dice que igual andan buscando chile habanero para comprar, pero no hay. Entonces yo le di de mi cosecha que tengo. Ya cuando se fue, nosotros salimos a bajar más del zapote negro. A unas personas les regalé para que probaran de ello y ya vienen a pedir otro. Es por eso que bajamos más y así evitamos que los pájaros lo coman todo. Aquí en Xocén cada día se ve a más personas en las calles. Ya van dejando al olvido el Covid-19. Por la noche cenamos un poco de chirmole que nos trajo mi suegra y tomamos nuestro jugo del zapote negro.
Te jatskab k’iina’ che’én ten yéetel in chan páalil uk’unajon tumen in wichame jela’an u yubkubaj, ka sáaschaje jach yaj bin u k’inam u baknej istikyaj u ximbal, tene’ ka binen in t’aan ti’ juntul nojoch máak kajakbal nats ti’ to’on u k’aabae yum vicente u yojel yot’, yo’olal tun yo’ot’ol wa je u ta ka u yot’e ka tu yale e nojoch mako jele, chen u jan yot’ik make 50 pesos ku k’atik u tial u tojol u meyaj. Tene’ ka saschaje chen wak’ k’an kin metik tumen k’anan ten u tojol men xúup ten tak’in, k’anan in ts’o’oksik ti’al in k’ube yo’olal in bóota’al, chumuk k’iine chen k’abax buul tik jantaj, u ti’al ik uk’e tin mak’antaj u jail box ya’, je’elo’ in wichame chelaj yéetel in paalilo’on, ka jan weno’ob, tene’ ka jo’ok in ka wak’k’an túun. Chen ka tin wilaj u k’uchul in wit’sin yéetel xan u chan paalil taal u ximbalto’on ka tin ts’aj u ja’il e box ya’ in metmaj ti’ u yuk’ob, e chan xí’ipalo’ ka jan baxalnaj yéetel in paalil de chan ch’upal, je’elo’ in wit’sino ka jo’ok u tsikbaltiké ik tataé bino’ob jatskab k’iin tak Tulum u ti’al u pusto’ob kab, taan u ya’aliké p’eelak u sáastal ka bino’obe’ tso’o’ke ma’ ka sunako’obi’, tan bin xan u máan u kaxt ik u mane chen ba’alé mina’am, je’elo’ tene’ ka tin tsajti u yich le ik in pak’majo. Je’elo’ kaj bineé ka joko’on ens u yich le box ya’ yanto’ono’, yan ti’ máak tin siaj u janté, ken u yúububo’ob ki’e ku taal u k’at u jéel la’tene’ ka tik ensaj u jeel, yo’osal xan ma’ u seen janta’al men ch’íich’. Way kaje sáansamal ya’ab máak ku jok’olo’ob tumen tun tubsko’ob e k’ojanil covid-19. Tu ak’abile tik jantaj u p’it box k’ol tu siaj to’on in x-ka’ na’ yéetel u yalab u ja’il e box ya’o’.

Más días