Menú

Sábado 5 de septiembre 2020

Esta mañana fui a Valladolid a comprar algo de mercancía con lo que me pagaron de la hamaca de ayer. La vecina vino a invitarnos, pues hoy va a festejar el cumpleaños de su hija. A las cuatro nos dijo que vayamos, pero yo no quise ir. Es una fiesta donde tenían muchos invitados y la pandemia aún no termina y por la salud preferí quedarme en casa. Bien por ellos que tienen para gastar haciendo fiesta, no como otras familias que ahora se la están pasando mal sin trabajo y sin comida. Los tíos de mi esposo se la están pasando muy mal. Hace quince años más o menos perdieron su casa y terreno por deudas que tenían y ahora no tienen nada. Sólo viven en un terreno que les prestó su comadre. Es una familia con cinco hijos, una de las niñas vino hoy a la casa, dijo que para ganar su comida. Me ayuda en las cosas de la casa o cuida de mi hija, porque en su casa no tienen comida y su papá, desde que empezó lo del Covid-19, se quedó sin trabajo. Cuenta con cincuenta y tres años y por la edad no lo contratan de inmediato. La niña se quedó a jugar con mi hija y cuando comimos ella comió también. Gracias a Dios, comida no nos ha faltado. Las ocasiones que me quedo sin mercancía voy a comer a casa de mi mamá. Sí está difícil y hay cosas que ya no compramos o comemos, porque el dinero no da abasto. Cuando mi esposo trabajaba no me hacía falta dinero, pero ahora, cuando me toca pagar recibos de luz, agua, internet y cable, sí lo veo difícil. Por eso entiendo muy bien la situación de ahorita en muchas familias aquí en Xocén. En una casa hay muchos gastos.
Te’ jatskab k’íina’ binen Zací in máan wa buka’aj u nu’kulil ichnaj ti’al jantbil yéetel u tojol e K’áan bo’ota’ab teno’ yéetel tin manaj. E ko’olel nats’ tin otochó táal u ya’ato’on ka bíin xi’iko’on tu najíl tumen yan bin u k’inbesik u k’inil u k’abá u chan paalil, ba’ale’ tene’ mix binení tumen beyo’ in wo’ojel te’ beyo’ ku yabtáal máak biní, ts’o’okole’ e k’ojanila’ ma’ xuulki’, yo’olal túun ik kana’antikikbae ma’ bineni’, ka je’elen tin najil yéetel in chan paalil. Jach uts bey yan tak’in ti leti’obo’, yan ti’al u xupo’ob leku betko’ob u cha’anil e k’íin k’abaó. Ma’ bey u jéel e ch’i’ibalilo’obo’, mináan ti’ob meyaj yéetel báal ti’al u janto’obo’. U xíibi lak’tsil u tatátsil in wichamé jach táan bin u yiko’ob u yajil e bey yaniloná. Yaan ichil jo’o lajun ja’bo’obe ch’a’ab ti’ob u solaro’ob yéetel u najilo’ob chen yok’ol u p’axo’ob. Bejlae mix báal yanti’ob chen ti’ kajakbalo’ob ti’ junp’éel naj ts’abti’ob tumen u kumale’obe’, e máako’oba’ jo’o tu’ul u paalalo’ob. Je’elo’ juntúul e ch’upaló táal tik najil táan u ya’aliké yo’osal ik si’ik u jantale’ je’ bin u yantiken ti wa bax kin betké wa bin xan ku kanantik in chan páalil, tumen beyo’ tu najilé mináan bin janalí. U tatátsilé tse’el bin xan meyaj ti’ uchik u chunul e k’ojanil Covid-19 e nojoch máakó yantí bin jo’op’éel lajun ooxp’éel ja’ab ti’ la’tene’ mináan bin tu’ux ku ts’abal meyaj ti’. Je’elo’ e ch’upalá je’el baxal yéetel in chan paalil, je’elo’ ka jano’one’ ka xan janí, jach yo’olal ik Yumé to’one’ mix p’atak wa mináan janal ti’ ten yéetel in chan paalilí chen wa bix ka p’atak mina’ane’ kin bin iknal in nátsil ik mat baal ik jantej. Kex beyá, yaj in wilik yaníl tumen beyo’ yan ba’alo’ob ma’ik manik wa ik jantik, tumen ma’un chukpajal u tak’ini’ mix bey kachil túun meyaj in wichamé, mixtech u p’atáal wa mináan tak’in ten, ka’aché letie’ chen u ya’al wa bax tak ik jantké kik manik, beya’ ma’un chukpajal mix ya’ab ku p’atik ten in chuy k’anó. Bax xupsik ten ya’abe lete chen jo’op in bo’otik e báalo’ob je’en bix sáasil, ja’, internet yéetel cable. La’tene’ jach in wojel bukaj u k’abetil tak’ín ti’ ya’ab kach máako’ob way Xocene’. Ya’ab u xu’up máak ti’ junp’éel ichnaj.

Más días