Menú

Sábado 1 de mayo 2021

Desde hoy empezaron a tronar los voladores. Según me cuenta mi mamá, que hoy se juntan los cuches a hacer el nixtamal para mañana. El 3 de mayo es la fiesta y desde hoy empiezan los preparativos. Por eso hoy mataron los cochinos. Aquí la gente de Xocén se une dando sus ayudas en la casa del organizador. A un año de la festividad del 3 de mayo, el organizador busca la ayuda de personas responsables para que por medio de una promesa se comprometan a dar su ayuda, porque son muchos los gastos que se hacen y una persona no puede sola para costearlos. Entonces son las personas con fe las que van a ayudar y luego, si nadie más se compromete a ser un nuevo organizador para el otro año, los mismos señores continúan haciendo la celebración y así hasta que alguien más acepte el cargo para colaborar en este día festivo. La ayuda puede ser dar maíz en bultos, carne de puerco, refrescos, cervezas, voladores, o pagar la orquesta musical o dar dinero. Todo es por voluntad y promesa para la Santa Cruz. Con todo lo que se junta se logra hacer un gran festejo en honor a la Santa Cruz. Y como cada año, el 1 de mayo muchos no laboran por ser Día del Trabajo y a los que trabajen se les debe pagar doble sueldo, pero esos casos no pasan aquí en Yucatán y, mientras, muchos de los que no laboraron empezaron a tomar desde hoy. Mi esposo trabajó pero con sueldo normal; lo importante es que tiene trabajo.
Bejla’ak chun u wak’al u voladores, u tsikbatik ten in na’tsile bejla’ bin ku much’taal ej kuucho’ob yiknal e nojoch kuuchó yo’olal u betko’ob u k’u’umil u tia’al sáamal ti’ e noj k’iino’, tu chuk óoxp’éel u k’iinil te’ tu wínalil e mayoa leti’ u máank’inal, bejla’ túun ku chunul u tusbelilé, bejlaa’ak kinsa’ab u k’éek’enilé. E way kaj te’ Xocena’ ku much’ kubalo’ob yéetel u lak’ máako’ob ku much antikubao’ob túun u tia’al u beta’al e noj k’iin óoxp’éel te’ mayoá. Tak junp’éel ja’ab yan u yuchul e noj k’iino’ e nojoch kuuchó ku kaxtik máax kun antik yo’olal beyo’ ma’ tu juni tumen ya’ab u xuupil, je’elo chen juntul máaké ma’ un páajtal yéetel u xuupil, leti’ tun e máakob yéetel u jajil u yóolo’obo’ leti’ob kunú ts’aob u yantajo’obi’. Yéetel xane wa mix máak ku ts’akubaj u tia’al u k’amik u bet tia’al u jeel ja’abe’, laili lete’ kuuch ku ka p’aataló, je’elo’ beyo’ chen yanak máak ka k’amike ku k’expajal uj kuuchil. E tun e antaj xan ku much’ kinsa’aló je’ u beytáal wa xi’imé, u bak’el k’éek’en, u ch’ujuk ja’il, u suts’ ja’il, wa u voladoresil, wa u bo’ota’al e máakob ku paaxo’obo’, wa xan tak’in ku ts’abal, tu lakal e lelo ku ts’aakob yéetel u jajil óol, yéetel tu lakal u puksik’alo’ob u tia’al e k’iin u tia’al e Santa Cruz te’ jo’kaj ku máan u k’iinilo’, yéetel tu lakal e antaja ku beta’al le noj k’iin u tia’al ik chan Cruz te’ jo’kajó. U lak’ ba’ale’, ti’ yax junp’éel u k’iinil e wínal te’ bejlae’ ku k’inbesa’al u k’iinil le meyjil máako’obo’, yano’obe’ mix táan u meyajo’ob e bejlae’, e tun kun meyajo’obo’ k’abet bin u bo’otalo’ob ka’amal u tojol, ba’ale’ e beya’ mix táan u yuchul te’ way Yucatane’, ya’abo’ob tun e máako’ob ma’ meyajnajo’obo’ tu chuno’ob u kaltalo’ob bejla’ake’. In wicham xané meyajnaji, mix bo’ota’ab ya’abi’ chen lete’ suka’an u bo’ota’alo’, ba’ale’ u yutsile yan meyaj ti’.

Más días