Menú

Lucia II

Ko'olel Lucia II

17 años

En contra de la voluntad de mis papás, me escapé con mi ahora pareja; apenas llevo un año viviendo con él. Es cinco años mayor que yo.

Mis papás se negaban a que me quedara con él y muchas veces intentaron de todas las maneras alejarme de él. Pero yo estoy tan enamorada que nada me importaba, me escapaba y regresaba a su lado. Mis papás traían hasta la policía para que me regresaran a su casa por ser menor de edad.

Metieron una demanda en contra de mi pareja para que lo detuvieran y que yo lo deje de ver, pero yo fui a declarar para que él quedara libre de nuevo.

Entonces, ese día yo firmé un acuerdo donde decía que yo voy con él por mi voluntad porque lo amo; mis papás también firmaron para que nos dejen vivir tranquilos.

Mis papás lo firmaron, pero se molestaron porque decían que este hombre no me convenía, que no me va a tratar bien, que el día que corra [huya] o que me pegue, ellos no me van a defender.

Son tan buenos que sólo me querían cuidar y no hice caso.

Él prometía cambiar por mí y dejar de tomar. Pero no lo cumplió y hasta hoy toma. No me da dinero, sólo me compra las cosas que necesito, pero dinero no me da.

A veces costuro servilletas y cuando ve que me lo pagan, me lo pide prestado a engaños, me dice que me lo devuelve y que hasta me dará más, pero nada.

Trabaja aquí mismo en la carpintería con su papá y ‘diarios’ toman, y cuando eso pasa yo no como, mejor dicho, no me deja comer, me prohíbe salir del cuarto, ni siquiera con su mamá me deja comer.

Hay veces su mamá me trae comida, pero él se molesta y la insulta. En ocasiones, cuando salen a entregar su trabajo yo aprovecho comer un poco con su mamá, porque si se llega a enterar que salí del cuarto, aunque sea para comer, me va a ir muy mal porque él me golpea. Cuando sus papás intervienen, también a ellos les toca. El que más se arriesga a defenderme es su hermanito, dice que a él no le gusta que golpeen o le falten el respeto a ninguna mujer, pero más se molesta porque dice que quiero algo con su hermanito.

Una vez cerró el cuarto, me golpeó duro, casi me mata. Una de sus hermanas llamó a la policía y lo detuvieron; pero que yo tenía que ir a poner mi demanda para que se quede unos meses encerrado por haberme pegado, pero no tuve corazón para hacerlo y lo dejaron libre a los tres días.

Aún soy menor de edad, me han dicho que lo deje antes de que pase a más, pero no tengo a dónde ir. Mis papás ya no quieren saber nada de mí y tampoco tengo el valor de dejarlo, lo amo; sólo se porta así cuando toma. Hay veces aguanta una semana sin tomar y esos días soy muy feliz con él.

Desde que estoy embarazada ya no me ha pegado, aunque esté muy borracho, sólo me insulta; aunque estoy muy sensible, en mi estado me duele mucho los insultos.

Mi bebé nace en esta semana según la fecha indicada. Espero que él madure más y cambie con esta nueva responsabilidad.

17 ja’ab

Mix uts tu tukulo’ob in tatatsilob, uchik in puts’ul yéetel in nupanó; jach tantik u ts’aik junp’el jab kaj laken yéetel. Yantí jó p’el jab u nojchil ti ten.

In tatatsilobó u p’ekob kach in bin yéetel yab uchik u yotko’ob u betob in p’atik. Bale tene jach yab in yakunáj ti latene mix tan in tukultik, jelo kin puts’ul yósal in bin yéetel. In tatatsilobó ku tasko’ob tak policia yósal u betkob in ka’ sutul yiknaló tumen beyo chich nen.

Tu tako’ob u pol in nupanó yósal u bisil k’albil, tumen chen beyó ju ch’enel in bin in wilé, bale tene kin bin in wa’ ka ka’ chabak u jok’ol.

Jelo e k’inako betab in ts’ibik u junil tux kin walike chen tin junal in k’at bin yéetel tumen in yábitmaj, tako’ob xan in tataobó tu ts’ib tob u junil tux ku yako’ob yan u p’atko’ob ik kajta’al.

In tatatsilobo tu ts’aitob bale p’ujob tumen u yálikobe mix bin utsi winik e mako’ tu y´akobe mix tan bin u yábitken, jelo u yálikobe e k’in bin chen alkanaken tumen tan u topkene mix tan bin u binob yantenob.

Letiobe chen jach utsi makob tumen chen tun kalantkenó bale tene mix tin wuyaj bax ku yakobí.

Letie tan u yálike je u k’expajal chen tin wó’olale tun yálike je bin u p’atik u kaltale’. Bale chen tu yálaj tak tu bejlaile laili u kaltalé. Mix tan u ts’aik ten tak’in, chen ku maik e jun p’it wa bax k’ana’an teno bale tak’iné maun ts’aik.

Tene kin chuyik servilletas, ts’okole chen u yil ts’ok u chan bó’otal tene ku k’atik u paye ku tusken chen u yále je bin u ka’ sutik tene, jun p’it chan yábil chenu ka’ ts’aten.

Te ku meyaj te naj te yiknal u tatatsilo, jelo sansamal tan u kaltal, chen u chu’un u kaltale tene main bin janal, maun chaik in janal ts’okole te u k’al men te ichnajó muan chaik in jok’ol mix yéetel u nátsil kau chain bin janal.

Yan k’ine u nátsil tasik ten ba’ in jante’, bale letie u p’ek ku poch’ ken. Chen yan k’in chen jok’ kob u bisob u k’ub u meyajobe tene kin jan bin janal yiknal u nátsiló, mix tan in walik ti tumen jeu p’ujle’ je tak un topikene. Ts’okole mix tan u beytal u yantikenob tuemn jen xan u toplobe.

E max ku jach ts’aikubal u yanten chen u yil tan in topló lete juntul u yits’inó, tumen letie chen u yále ma bin uts tu t’an u yilik u tópol ko’oleli, bale chen ku jach p’ujul chen u yále uts bin u yiken u lak’o laen ku jupkubali.jun tenaké tu k’alen te ichnajó, ka jop u topken olak u kinsen. Juntul u lak’e tu t’anaj e policia chen beyo kaj bisí, yéetel alab ten ká xiken in tak u pol yosal u k’alal ka chan xanlak tumen uchik u topken, bale mix xan tin betí maj yanlaj ten u puk’sik’alil in betik ti beyó, jelo kaj ka chab ichil káp’el k’in.

Laili mix u ts’aten e waxak lajun jabó latene ku yálal ten kain p’ate tumen bin u bet ten wa bax ten yaj. Bale minan tux in ka’ bin. In tatatsilobe mix tan u ká k’amkenob, ts’okole mix xan tak in p’atikí, jach in yábit máj kex bey tin wetló chen kalakó.

Yan k’ine ku ma’an junp’el p’isi k’in maun kaltal e k’inobo tene jach ma’an yab u kímakil in wó’ol.

Kaj yo’omel chajene mix u ká lobitení, kex jach ma’an kala’an, chen ku poch’ ken, bale jach kin yaoltik in waliken tumen k’ojanen beyo seb in yáolal chen yéetel poch’il.

In champale te ich e p’isi k’in u sijiló, kexi ku uts lak u tukul yéetel u paaliló.

Más testimonios