Menú

Martes 24 de marzo 2020

En este día fui a casa de mi mamá y allá desayuné atole de masa. Platiqué un rato con mis sobrinos y les pregunté cómo estaban pasando sus vacaciones. Me dicen tristemente que no son vacaciones.

Sus maestros les dijeron que deben estar en cuarentena por el Covid-19. Están aburridos, pues no los dejan salir de casa.

Entonces yo traté de explicarles que a todo hay que buscarle el lado bueno. Esto de la cuarentena es por el bien de todos: aun estando en casa muchas cosas se pueden hacer.

Entonces les empecé a preguntar para ver qué tanto saben de matemáticas. Les decía números para ver quién contestaba rápido, y sólo así entre números se distrajeron y rieron un rato.

Luego de hacer trabajar su mente, me puse a jugar dominó con ellos para que se relajen.

Mientras jugamos les decía que ellos son inteligentes y diario pueden hacer algo para distraerse y no aburrirse, pueden estudiar y otro rato jugar.

Luego fuimos a bajar ciruela para botanear con chile molido y sal. Al parecer, sólo necesitan a alguien que los motive.

Almorcé en casa de mi mamá; preparó frijol con puerco y agua de horchata.

Ya por la tarde regresé a la casa y le llevé el almuerzo a mi esposo. Él no había despertado cuando me fui con mi hija a casa de mis papás. Apenas comió, se fue a trabajar. Más tarde nosotras cenamos huevo revuelto.

Te k’in bejlae’ jan binen tu najil in na’tsil ti’ uk’unajoní. Choco sakan tu mak’antaj.

Tene’ ka ts’o’oke ka jan binen tsikbal yéetel in soobo’ob, tin k’ataj ti’ob bix u bin ti’ob, ba’ax ku betkob te k’inob bey minan xok ti’obo’.

Ma’ túun ki’imak u yóol uchik u nukiktení. U ya’aké jela’an bin u yiko’ob beyo’ tumen mixtan u cha’abal u jok’olob baxal wa u binob wa tu’ux. Tu yo’osal e k’ojanil Covid-19.

Je’elo’ tene’ ka túun jo’op in tsikbatik ti’obe’ yan u kaaxtko’ob u utsil je’en ba’axe yan u utsil. Ts’o’okole’ u yutsilé u ti’lo’ob, tumen túun kalantalo’ob.

Je’elo’ ka jo’op in k’atik ti’ob balo’ob de matemáticas. Kin alik ti’ob números yo’osal in wilik ma’ax Kun yax nukik se’eb. Je’elo’ chen beyo’ ka’ tin jan naysaj u yolo’ob jan chejnajo’ob jun sutuk.

K’aj ts’o’ok in metik u jan meyaj u tukulo’obe’.

Katin walaj ti’obe’ ka’ jan baxanako’on, junp’éel baaxal de mejen che’ tik baxtaj u k’abaé «dominó».

Ka jo’op ik baxaló tin wáalik ti’obe’, leti’obe’ jach yan u náato’ob je’ u kaxtik ba’ax u betobé, ku xooko’ob jun sutuk u jeele’ ku baxalo’ob, chen beyo’ ku naysik u yolo’ob.

Ka ts’o’oke ka bino’on ensaj abal yéetelo’ob, ka tik xak’taj u muxbil ikíl yéetel ta’ab.

Jach chen k’anan juntu’ul máak alikti’ob ba’ax u meto’ob.

Te jano’on yiknal in na’tsilé tu mak’antaj x- bulí k’ek’en yéetel u ja’il horchata.

Tene’ ka jo’op in xooké, jach ma’loob tak in ts’ibo’ob, na’akaan in k’ambal. Jach jats’ uts tin wich in bin tu najil xook. Ma’ tak, tak in wilik u ma’an le k’iino’.

Jach in k’aat kach ka in xook u ti’al aj kansaj ti mejen paalal.

Chen ba’ale’ má bota’ab tumen in tatatsilo’obí, tumen mina’an xan u tojol yéetel tumen túun ya’ako’obe’ juntul ch’uupe mix k’anan ka xooknakí.

Tumen bin beyo’ juntuul ch’uupe chen ts’o’okok u beelé chen u yicham kun tusbetik.

Bejlae’ ts’o’ok u k’as uts taal yan ch’upalalo’ob kin wilik ku binob xook. Yab u jelanil balo’ob ku xooko’ob.

Ka chan em u chokwil  le k’íinó ka sunajen tin wotoch yéetel in chan paalil. Tik bisaj u janal in wicham. Je’elo’ ka ts’o’ok u janale’ ka bin tu meyaj. To’one’ tu ak’abilé ka tik jantáj tsajbil p’irixt bil je’.

Más días