Menú

Lunes 1 de febrero 2021

Anoche empezó a pegar muy fuerte el frente frío y amaneció con fresco este día lunes. Desayunamos arroz con leche, luego nos fuimos a casa de mi mamá porque dijo que hoy matará un cochino para vender la carne y nos invitó a comer la chicharra. Ella decidió matar el cochino hoy porque muchas familias están acostumbradas a hacer tamales para el día 2 de febrero, que va a ser mañana, y muchas familias compran la carne un día antes para cocinarla. Gracias a Dios, sí le compraron la carne. Dejó un poco de carne porque preparará una comida para hacer novena mañana a mi difunto abuelo y también quedó un poco de la chicharra para que comamos. También rellenaron las tripas con la carne y la sangre del puerco y luego se puso en el pib para hacer morcilla. Mi tía que vino a ayudar le estuvo platicando a mi mamá que mi abuela cada día está más enferma y no sabe a qué médico llevarla. Uno de los médicos le dijo a mi tía que lo que mi abuela tiene es la enfermedad de la edad, que cuando los abuelitos llegan a esa edad se vuelven como unos bebés y hay que cuidarlos mucho. Mi abuela tiene 83 años. Mientras, ya no reconoce a ninguna de sus hijas y nietas. Diarios cuando amanece le pregunta a mi tía quién es y qué hace allá que porque no la conoce. Mi tía dice que no puede hacer nada por estar al pendiente de mi abuela, que si se distrae sale de la casa y anda por la calle sin saber a dónde va. Y cuando está en su casa se la pasa platicando. Dice que ve y cuida de una niña que dice que es su hija. Que platica con ella normal como si fuera real, pero lo malo es que mi tía no ve a esa niña, pero mi abuela sí. Es por eso la preocupación de mi tía.
O’niajke’ chun tu ka’aten e ke’eliló, jach tun ma’an ke’el. Beytun uchik u sáastaló síis óol. Je’elo’ tik uk’utaj chakbil arroz yéetel u lecheil, kaj ts’o’ok ik uk’uló kaj binon tu najil in na’tsil tumen beyo’ tu ya’alaj yan u kinsik juntul u k’éek’en bejlae’ u tia’al u koon bin u bak’el, je’elo’ tu t’aano’on ka xi’iko’on ik jant u ts’u’uyil. Je’elo’ letie’ tu ya’alaj bejla’ u kinsik e k’éek’eno’ tumen beyo’ ya’abkach máako’obe’ suka’an u k’axko’ob u sa’il waji u tia’al e k’iin ka’ap’éel te’ winala’, lete tun e sáamalo, ya’ab m’aake’ junp’éel k’iin antes ku manik u bak’el u tia’al u chake, u jach utsile maantí e bak’o. Tu p’ataj junp’it e bak’o tumen yan bin u mak’antik novena u tia’al in nool de xib kimen, yéetele p’at tun xan u chichil u tia’al jantbiló yéetel tu but’ob u chochel tia’al pit bil, tu but’ob yéetel u bak’el xa’ak’an yéetel u k’i’ik’el. U lak’ in na’tsile taal xan u yanto’one’ tan tun xan u tsikbatik tin na’tsilé e bin in chiichó sáansamal tan u yajtal u k’ojanil, ma’ tun bin u yójel tu’ux yiknal ts’ak yajil je’u bisiké. Juntul xan e ts’ak yajó tu ya’alaj bin tu lak’tsil in na’tsiló e bin e ba’ax ku yuchul tin chiichó chen u k’ojanil u nojoch máakil tumen chen k’uchko’ob te’ bukaj ja’abó ku p’atalo’ob bey mejen chanpaale la’tene’ jach kalantbilo’ob. In chiichó yanti’ 83 ja’ab. Je’elo’ ma’ tun túun k’ajoltik u páalal mix u yabilo’ob. Sáansamal chen sáaschajké tan bin u k’atik tu paaliló maxbin, ba’ax bin ku betik te najo’ tumen beyo’ letie’ mix bin u k’ajolí. Je’elo’ táan u ya’alik tun u lak’ in na’tsiló mix bin báal ku betik lek u kalantik in chiichó, tumen beyo’ wa ku chan náyal u yóle in chiichó ku jok’ol te bejo’ chen wa tu’uxe’ tan u bin, tumen letie’ ma’u u yojel tu’ux ku bini’. Tak bin te’ tu najiló chen bin táan u ma’an u tsikbal. Tan bin u ya’ake’ yan bin chan paal ku yilik ku máan u kalantik, e leló u paalil bin, ts’at bin u tsikbal yéetel bey wa jach jaje, ba’ale u lak’ in na’tsiló mix máak ku yilik, e tun xan in chiicho táan u yilik, je’elo’ la’tene’ jach ku tukultik u lak’ in na’tsiló.

Más días